|
Kliknite za prikaz fotogalerije
Franjevacki samostan nalazi se u centru mjesta Zaostroga. Ima dva ulaza; južni s mora koji omogućuje ulaz u muzej, biblioteku, botaniÄki vrt i memorijalnu galeriju Mladena Veže te zapadni kroz koji se ulazi u samostansku crkvu.
|
SamostanNajvažniji i najpoznatiji spomenik Zaostroga i cijeloga Makarskog primorja, i ne samo njega, jest franjevaÄki samostan Svete Marije, koji - prema jednom turskom zapisu iz 1671. g. "postoji od davnih vremena, na granici sedam kraljeva, na obali morskoj u nahiji Fragustin", kako se u doba turske vladavine (1474.-1684.) nazivala gornjoprimorska općina. Samostan su nepoznate godine, vjerojatno najkasnije poÄetkom 15. st. osnovali redovnici "pustinjaci sv. Augustina", zvani augustinci, koji su ga poslije pada Bosne 1463. g. napustili povukavÅ¡i se na otoke. U napuÅ¡teni samostan, zaslugom gore spomenutih hrvatskih velikaÅ¡a, braće Vlatkovića-Jurjevića, 1468. g. naselili su se franjevci ondaÅ¡nje Vicarije Bosne Srebrene (od 1735. g. Provincije presv. Otkupitelja) iu njemu se održali do danas tako da su 1968./1969. slavili petstotu obljetnicu, o Äemu na ulazu u samostan svjedoÄi i spomen-ploÄa s 500 raznobojnih morskih kamenÄića ( 1468-1968.). Franjevci su svoj samostan, pod inaÄe nesklonim turskim gospodarom, bili toliko unaprijedili, da ga 1640. g. Generalni vizitator poslan iz Rima nazivlje najljepÅ¡im od svih samostana tadaÅ¡nje prostrane Provincije Bosne Srebrene. Malo, a znakovito svjedoÄanstvo vjerske, gospodarske i kulturne razine samostana iz razdoblja pod Turcima jest monumentalni Kameni natpis, pisan hrvatskim jezikom i pismom iz 1589. g. koji se i danas koÄi nad glavnim ulazom u crkvu. Ali tek nakon Å¡to se 1684. g. oslobodio turskog jarma, zaostroÅ¡ki je samostan doživio zlatno doba svoje povijesti (XVIII. st.). To je vidljivo ne samo po njegovom arhivskom fondu i znaÄajnim ljudima, koje je u to doba dao, nego i po njegovoj tadaÅ¡njoj graÄ‘evnoj djelatnosti. Dok je oko 1700. g. tlocrt samostana imao oblik kvadrata s klaustrom u sredini, Å¡to su ga stvarala tri samostanska krila s crkvom, dotle je u prvoj polovici XVIIl. St. taj karakteristiÄni oblik starih katoliÄkih samostana dobio nova dva krila: zapadno (1727.) i južno (1753.), a kasnije i istoÄno (1874.). Godine 1864. namjesto poruÅ¡enog zvonika do proÄelja crkve sagraden je novi zvonik na istoÄnoj strani. Tako je tlocrt samostana dobio konaÄno skoro lepezasti oblik. Povećavanje prostora bilo je u skladu sa sve većom ulogom samostana na pastoralnom i prosvjetnom polju. Zbog svega navedenog već 1953. g. Konzervatorski zavod za Dalmaciju iz Splita proglasio je FranjevaÄki samostan u Zaostrogu spomenikom kulture, dok je isti zavod 1962. g. zaostroÅ¡ki samostan unio u registar nepokretnih spomenika kulture općine Makarska. Pastoralno djelovanje Samostanu je već od utemeljenja bila namijenjena prvenstveno duhovna, vjerska uloga meÄ‘u povjerenim pukom. U doba kada joÅ¡ nije bilo samostana u Makarskoj (osnovan 1502. g.) iu Živogošću (1612. g.), djelokrug zaostroÅ¡kog samostana bio je mnogo Å¡iri. On 1599.g. obuhvaća prostor od Drvenika do usća Neretve, zatim cijelu Vrgorsku i Neretvansku krajinu na desnoj obali Neretve, te Hercegovinu s Tihaljinom, Veljacima, Grljevićima, LjubuÅ¡kim, MeÄ‘ugorjem i ÄŒitlukom. ZaostroÅ¡ki je samostan sa svojom crkvom posvećenom Velikoj Gospi nekoć bio svjetski poznato svetiÅ¡te, koje je uslo u popis Marijinih svetiÅ¡ta Å¡irom svijeta. Tako je npr. pomorski kapetan Nikola Resti iz Dubrovnika 1633. g. na smrti, koja ga je snaÅ¡la u Madridu, Gospi ZaostroÅ¡koj ostavio 200 zlatnih dukata. U pastoralni djelokrug samostana spada ovih deset franjevaÄkih župa: Drvenik, Zaostrog, Podaca, Brist, Gradac (stari LapÄanj), Bacina, Stablina-Plina, Vrgorac, StaÅ¡evica i Metković na lijevoj obali Neretve (Sv. Ilija). Å kolstvo U svakome od pet stoljeća života u samostanu se, makar uz Äeste prekide, držala Å¡kola za odgoj svećeniÄkog i redovniÄkog podmlatka. Za vrijeme turske vladavine tu je bila osnovna i humanistiÄka Å¡kola, koja je 1640. g., npr. imala 6 klerika, 14 pitomaca, a nastavni je program bio: "ÄŒitati, pisati i malo gramatike, te kršćanski nauk na latinskom i hrvatskom jeziku". Kasnije su se izmjenjivale Å¡kole: od gimnazije i novicijata do filozofije i bogoslovije. Znamo da je poznata FranjevaÄka klasiÄna gimnazija u Sinju, koja je 1989. g. slavila 150. obljetnicu osnutka, prije svoga ujedinjenja u Sinju 1854. g., djelovala u drugim samostanima, - i to u Zaostrogu punih Äetrnaest godina kao niža gimnazija (1838.-1852.), te jednu godinu kao viÅ¡a gimnazija ( 1852./ 53). U naÅ¡em XX. St. u Zaostrogu su radile ove Å¡kole: bogoslovija (1908.-1911.), filozofija (1911.-1927.), novicijat ( 1930.-1934.) and Institut za braću ( 1968.-1975.). Posljednjih godina samostan služi za duhovne vježbe, razliÄite seminare i odmor. Prema novijim istraživanjima javna puÄka Å¡kola u Zaostrogu postojala je 1819/1820. G. u tamoÅ¡njem samostanu, a pohaÄ‘ala su je djeca iz Zaostroga, Drvenika i Podace. Tada je Å¡kolom upravljao fra Jeronim Jujinović, rodom iz Kozice. Å kola je radila do 1858. g.Državna puÄka Å¡kola samo za muÅ¡ke ("scuola maschile") osnovana je u Zaostrogu 1871. g., kada ju je pohaÄ‘alo 46 Ä‘aka. Nije nam poznato, gdje se od 1871. g. održavala nastava. Nakon Å¡esnaest godina, kako smo gore vidjeli, župnik fra Mate Å imić crkvenim je sredstvima u sredini Sela sagradio dvokatnu zgradu za Å¡kolu, kako i danas svjedoÄi na njoj Kamena ploÄa s natpisom: LJUBAV I PRIGOR SEOSKOM NAPRIDKU 1,887. Å kola se kasnije razvila u Å¡esterorazrednu Å¡kolu za muÅ¡ku i žensku djecu, kojih je nekada bilo 100-120. |
FranjevaÄki samostan Zaostrog |
|
|
tel: +385-21-629-200, tel: +385-21-629-330 |
||
| Naslovna | Aktualno | Bogoslužje | Sadržaji | SmjeÅ¡taj | VodiÄ | Velikani | Zaostrog | Karta | Kontakt |
