Franjeva?ki samostan Zaostrog
Obala hrvatskih domoljuba 36, 21334, Zaostrog, HR
tel: +385-21-629-200, tel: +385-21-629-330
0 1 2 3 4 5 6 7
Naslovna Aktualno Bogosluje Sadraji Smjetaj Vodi? Velikani Zaostrog Karta Kontakt

Kliknite za prikaz fotogalerije
Franjevacki samostan nalazi se u centru mjesta Zaostroga. Ima dva ulaza; juni s mora koji omogu?uje ulaz u muzej, biblioteku, botani?ki vrt i memorijalnu galeriju Mladena Vee te zapadni kroz koji se ulazi u samostansku crkvu.

Samostan

Kliknite za prikaz fotogalerije
Najvaniji i najpoznatiji spomenik Zaostroga i cijeloga Makarskog primorja, i ne samo njega, jest franjeva?ki samostan Svete Marije, koji - prema jednom turskom zapisu iz 1671. g. "postoji od davnih vremena, na granici sedam kraljeva, na obali morskoj u nahiji Fragustin", kako se u doba turske vladavine (1474.-1684.) nazivala gornjoprimorska op?ina.

Samostan su nepoznate godine, vjerojatno najkasnije po?etkom 15. st. osnovali redovnici "pustinjaci sv. Augustina", zvani augustinci, koji su ga poslije pada Bosne 1463. g. napustili povukavi se na otoke.

U naputeni samostan, zaslugom gore spomenutih hrvatskih velikaa, bra?e Vlatkovi?a-Jurjevi?a, 1468. g. naselili su se franjevci ondanje Vicarije Bosne Srebrene (od 1735. g. Provincije presv. Otkupitelja) iu njemu se odrali do danas tako da su 1968./1969. slavili petstotu obljetnicu, o ?emu na ulazu u samostan svjedo?i i spomen-plo?a s 500 raznobojnih morskih kamen?i?a ( 1468-1968.).

Franjevci su svoj samostan, pod ina?e nesklonim turskim gospodarom, bili toliko unaprijedili, da ga 1640. g. Generalni vizitator poslan iz Rima nazivlje najljepim od svih samostana tadanje prostrane Provincije Bosne Srebrene. Malo, a znakovito svjedo?anstvo vjerske, gospodarske i kulturne razine samostana iz razdoblja pod Turcima jest monumentalni Kameni natpis, pisan hrvatskim jezikom i pismom iz 1589. g. koji se i danas ko?i nad glavnim ulazom u crkvu.

Ali tek nakon to se 1684. g. oslobodio turskog jarma, zaostroki je samostan doivio zlatno doba svoje povijesti (XVIII. st.). To je vidljivo ne samo po njegovom arhivskom fondu i zna?ajnim ljudima, koje je u to doba dao, nego i po njegovoj tadanjoj gra?evnoj djelatnosti. Dok je oko 1700. g. tlocrt samostana imao oblik kvadrata s klaustrom u sredini, to su ga stvarala tri samostanska krila s crkvom, dotle je u prvoj polovici XVIIl. St. taj karakteristi?ni oblik starih katoli?kih samostana dobio nova dva krila: zapadno (1727.) i juno (1753.), a kasnije i isto?no (1874.). Godine 1864. namjesto poruenog zvonika do pro?elja crkve sagraden je novi zvonik na isto?noj strani. Tako je tlocrt samostana dobio kona?no skoro lepezasti oblik. Pove?avanje prostora bilo je u skladu sa sve ve?om ulogom samostana na pastoralnom i prosvjetnom polju.

Zbog svega navedenog ve? 1953. g. Konzervatorski zavod za Dalmaciju iz Splita proglasio je Franjeva?ki samostan u Zaostrogu spomenikom kulture, dok je isti zavod 1962. g. zaostroki samostan unio u registar nepokretnih spomenika kulture op?ine Makarska.


Pastoralno djelovanje
Samostanu je ve? od utemeljenja bila namijenjena prvenstveno duhovna, vjerska uloga me?u povjerenim pukom. U doba kada jo nije bilo samostana u Makarskoj (osnovan 1502. g.) iu ivogo?u (1612. g.), djelokrug zaostrokog samostana bio je mnogo iri. On 1599.g. obuhva?a prostor od Drvenika do us?a Neretve, zatim cijelu Vrgorsku i Neretvansku krajinu na desnoj obali Neretve, te Hercegovinu s Tihaljinom, Veljacima, Grljevi?ima, Ljubukim, Me?ugorjem i ?itlukom.

Zaostroki je samostan sa svojom crkvom posve?enom Velikoj Gospi neko? bio svjetski poznato svetite, koje je uslo u popis Marijinih svetita irom svijeta. Tako je npr. pomorski kapetan Nikola Resti iz Dubrovnika 1633. g. na smrti, koja ga je snala u Madridu, Gospi Zaostrokoj ostavio 200 zlatnih dukata.

U pastoralni djelokrug samostana spada ovih deset franjeva?kih upa: Drvenik, Zaostrog, Podaca, Brist, Gradac (stari Lap?anj), Bacina, Stablina-Plina, Vrgorac, Staevica i Metkovi? na lijevoj obali Neretve (Sv. Ilija).




kolstvo
U svakome od pet stolje?a ivota u samostanu se, makar uz ?este prekide, drala kola za odgoj sve?eni?kog i redovni?kog podmlatka. Za vrijeme turske vladavine tu je bila osnovna i humanisti?ka kola, koja je 1640. g., npr. imala 6 klerika, 14 pitomaca, a nastavni je program bio: "?itati, pisati i malo gramatike, te kr?anski nauk na latinskom i hrvatskom jeziku".

Kasnije su se izmjenjivale kole: od gimnazije i novicijata do filozofije i bogoslovije. Znamo da je poznata Franjeva?ka klasi?na gimnazija u Sinju, koja je 1989. g. slavila 150. obljetnicu osnutka, prije svoga ujedinjenja u Sinju 1854. g., djelovala u drugim samostanima, - i to u Zaostrogu punih ?etrnaest godina kao nia gimnazija (1838.-1852.), te jednu godinu kao via gimnazija ( 1852./ 53). U naem XX. St. u Zaostrogu su radile ove kole: bogoslovija (1908.-1911.), filozofija (1911.-1927.), novicijat ( 1930.-1934.) and Institut za bra?u ( 1968.-1975.). Posljednjih godina samostan slui za duhovne vjebe, razli?ite seminare i odmor.

Prema novijim istraivanjima javna pu?ka kola u Zaostrogu postojala je 1819/1820. G. u tamonjem samostanu, a poha?ala su je djeca iz Zaostroga, Drvenika i Podace. Tada je kolom upravljao fra Jeronim Jujinovi?, rodom iz Kozice. kola je radila do 1858. g.Dravna pu?ka kola samo za muke ("scuola maschile") osnovana je u Zaostrogu 1871. g., kada ju je poha?alo 46 ?aka. Nije nam poznato, gdje se od 1871. g. odravala nastava. Nakon esnaest godina, kako smo gore vidjeli, upnik fra Mate imi? crkvenim je sredstvima u sredini Sela sagradio dvokatnu zgradu za kolu, kako i danas svjedo?i na njoj Kamena plo?a s natpisom: LJUBAV I PRIGOR SEOSKOM NAPRIDKU 1,887. kola se kasnije razvila u esterorazrednu kolu za muku i ensku djecu, kojih je nekada bilo 100-120.

Web sustav za upravljanje turističkim sadržajima: inteligentna rješenja. Sva prava pridržana, © 2013. Administrator: login
Vlasnici turističkih kapaciteta i mali iznajmljivači - KLIKNITE OVDJE - pogledajte što Vam možemo ponuditi za Vaš posao.